Mapiranje napuštenih parcela u državnom zemljištu realizuje se drugu godinu zaredom
objavljeno 17. decembra 2020.

Uprava za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), drugu godinu zaredom nastavlja da radi na unapređenju upravljanja napuštenim poljoprivrednim zemljištem u državnoj svojini, ove godine kroz komponentu projekta „Jačanje ruralne konkurentnosti i produktivnosti u agrobiznis sektoru“.


Ova komponenta ima za cilj mapiranje napuštenog poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini, koje predstavlja veliki potencijal za nove investicije i razvoj poljoprivrednog sektora, pre svega u delu koji se bavi organskom proizvodnjom, a sve u širem cilju unapređenja konkurentnosti u ruralnim područjima i podsticanju ekonomskog rasta.

 

Republika Srbija, usled bogatih zemljišnih resursa i povoljne klime ima veoma pogodne uslove za poljoprivrednu proizvodnju i poljoprivreda svakako predstvlja vitalni sektor srpske privrede. Učešće poljoprivrede u nacionalnom BDP-u u 2018. godini iznosio je 6,2% a spoljno trgovinska razmena u istoj godini, dostigla je 4,6 milijardi eura što je za 15,8 više od petogodišnjeg proseka a 15,9% ukupne radne snage zaposleno je u poljoprivredi. Uz to, podatak koji ohrabruje jeste da je sve više je žena koje se bave poljoprivredom.

 

Kako bismo povećavali i unapredili konkurentnost i produktivnost veoma je bitna efikasna upotreba resursa a najpre efikasna upotreba zemljišta. Procenjuje se da u Republici Srbiji svake godine ostane neobrađeno između 200 i 350 hiljada hektara obradivog zemljišta i livada, dok je površina napuštenih pašnjaka znatno veća. Upravo zbog ovakvih podataka projekat se fokusirao na identifikaciju napuštenog poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini, kao velikog potencijala za privlačenje novih investicija i razvoj poljoprivrednog sektora, pre svega u delu koji se bavi organskom proizvodnjom. Osim toga, analiza statusa napuštenog zemljišta i važećih propisa u ovoj oblasti pružiće osnov za preporuke za poboljšanje politika koje regulišu upravljanje napuštenim poljoprivrednim zemljištem. Pored toga,biće identifikovano poljoprivredno zemljište koje je pogodno za razvoj organske proizvodnje i pošumljavanje u svrhu uspostavljanja vetrozaštitnih pojaseva koji štite tlo.

 

Aktivnosti koje Uprava za poljoprivredno zemljište sprovodi tokom trajanja projekta su:

 

1. Identifikacija napuštenog poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu pogodnog za organsku proizvodnju kroz:

 

  • Mapiranje napuštenog zemljišta u državnom vlasništvu putem informacionog sistema Uprave za poljoprivredno zemljište;
  • Provera napuštenog poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu, u odabranim jedinicima lokalnih samouprava po postavljenim parametrima, na terenu i identifikacija parcela pogodnih za organsku proizvodnju;
  • Kontrola plodnosti tla za organsku proizvodnju u skladu sa Pravilnikom o kontroli i sertifikaciji u organskoj proizvodnji i metodama organske proizvodnje i javno predstavljanje podataka u informacionom sistemu Uprave za poljoprivredno zemljište.

 

2. Identifikacija napuštenog poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu pogodnog za komasaciju kroz:

  • Analizu potencijala i pružanje preporuka za konsolidaciju zemljišta u odabranim jedinicama lokalnih samouprava sa napuštenim zemljištem u državnoj svojini.

 

3. Identifikacija napuštenog poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu pogodnog za pošumljavanje kroz:

  • Analizu potencijala pošumljavanja u svrhu podizanja vetrozaštitnih pojaseva na državnom zemljištu u AP Vojvodina;
  • Utvrđivanje registra poljoprivrednih parcela u državnom vlasništvu koje se preporučuju za pošumljavanje i uspostavljanje vetrozaštitnih pojaseva.

 

4. Unapređenje politika upravljanja napuštenim poljoprivrednim zemljištem kroz:

  • Analizu najboljih praksi upravljanju napuštenog poljoprivrednog zemljišta;
  • Pripremu pravilnika u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.

 

 

Projekat se realizuje u 13 jedinica lokalnih samouprava koje su odabrane na osnovu relevantnih parametara kao što su: procenat nezakupljenog poljoprivrednog zemljišta u odnosu na ukupno raspoloživo zemljište, blizina glavnih putnih pravaca i koridora, mikroklima koja povoljno utiče na poljoprivrednu proizvodnju, ranjivost na eroziju, itd. Na osnovu pomenutih parametara odabrane su sledeće jedinice lokalnih samouprava: Valjevo, Ub, Osečina, Lajkovac, Mionica, Ljig, Čačak, Gornji Milanovac, Lučani, Ivanjica, Irig, Vršac (Veliko Središte) i Niš (Medijana).